Awọn idaraya ati Irọrun, Isonu Isonu
Ẹjẹ Ounjẹ fun Aisan Irẹwẹsi Doko
Warankasi ni kan Iru onje amuaradagba onje, pẹlu amuaradagba ni o ti wa ni Elo dara o gba si ara ju eran onje. Warankasi ni ninu awọn oniwe-be kan ti o tobi iye ti wara sanra, amuaradagba, ni erupe ile iyọ, paapa kalisiomu ati irawọ owurọ, eyi ti o nran lati mu ti iṣelọpọ ati okun egungun. Bakannaa, awọn vitamin A ati B. Awọn ohun ti o wa ninu amuaradagba ti wa ni orisirisi awọn amino acids to ṣe pataki fun sisẹ awọn ara ti ara, ni afikun, o jẹ awọn amino acid ero ti o wa pẹlu awọn ounjẹ miran.
Oṣuwọn ọra jẹ anfani lati ṣe iṣẹ ti awọn ohun elo agbara pẹlu gbigbemi kekere ti awọn carbohydrates, bẹbẹ ti warankasi ati onje jẹ ibamu ni ibamu, gẹgẹbi gbogbo awọn ilana kemikali ti o yẹ fun ara wa ni o wa.
Nigbati o ba jẹ ounjẹ, ara yoo gba awọn ọlọjẹ ti o jẹ dandan fun titobi sẹẹli ti o ni kikun, awọn koriko ti o ṣe itọju awọn iṣelọpọ, ati awọn carbohydrates, eyiti o rii daju pe iṣẹ deede ti gbogbo awọn ilana ti o waye, o ṣeun si ipese awọn eroja agbara. Sibẹsibẹ, ti awọn carbohydrates ko to, lẹhinna lati fikun agbara agbara ara eniyan nlo awọn ọlọjẹ ati awọn ọmu ti nwọle, ati tun jẹ diẹ ninu awọn sẹẹli iṣan ati ọra. Sugbon eyi ni ipilẹṣẹ awọn nkan oloro, nitorinaa ko ṣe iṣeduro lati yago fun igba pipẹ laisi awọn carbohydrates. Ati awọn warankasi ni awọn akojọpọ nla ti awọn ounjẹ ati amuaradagba, ṣugbọn ko si awọn carbohydrates, nitorina a gbọdọ lo ounjẹ yii fun igba diẹ.
Fun ounjẹ yii, o nilo lati lo awọn cheeses ti o ni kekere ti ọra (nipa 10 ogorun), ati pe ko yẹ ki o wa ni didasilẹ tabi iyọ. Ọjẹ oyinbo le jẹ ti awọn orisi meji. Ni igba akọkọ ti awọn ọjọ yii jẹ ọjọ ti o jẹwẹ, nigbati o jẹun nikan ti warankasi ati ọti-waini, ati pe o ṣe apẹrẹ fun ọsẹ kan, lakoko ti awọn ibeere fun lilo ni o rọrun.
Ni ọjọ gbigba silẹ, nipa lilo ounjẹ yii, o le padanu iwuwo nipasẹ idaji kilogram kan. Sibẹsibẹ, o ṣe pataki lati lo ọna yii ni ọjọ kan, gẹgẹbi o ṣe pataki lati mu ọti-waini ni gbogbo ounjẹ. Ṣugbọn ounjẹ onje alade yi, awọn agbeyewo nipa eyi ti o jẹ rere nikan, ni o munadoko ati sare, eyi ti o ṣe alabapin si igbasilẹ rẹ.
Awọn isun ọjọ gbọdọ ni 5 igba ọjọ kan fun 70 giramu-kasi pẹlu kan kekere nkan ti gbẹ akara, awọn mimu gbọdọ gbẹ funfun waini (nipa 50 milimita). Ounjẹ akara oyinbo nilo pupo ti omi, bẹ ni laarin awọn ounjẹ ti a ṣe iṣeduro lati mu 1,5 liters ti omi ati ewe tii. Yi ọna ti onje jẹ niyanju nikan fun awọn eniyan ilera, nitorina o jẹ tọ si iṣeduro pẹlu dokita nipa lilo rẹ.
O ṣe ounjẹ oyinbo ni ọsẹ mẹjọ fun ọjọ meje ati nigbati o ba lo o o le padanu iwuwo nipasẹ 7 kg. Sibẹsibẹ, o ko le šee lo pẹlu awọn ti o jiya lati awọn arun inu ọkan ati ẹjẹ aisan. Ni ọjọ ti o nilo lati mu ounjẹ 6 tabi igba 7. Ni owuro, o nilo lati mu kofi tabi tii, ṣugbọn laisi gaari. Lẹhin awọn wakati meji ti o nilo lati jẹ ẹyin ti a fi sinu ẹyin, ati ni ọsan ti o jẹ iwọn 200 giramu ti ẹran-osẹ kekere (nigbagbogbo ti o jẹ boiled). Laarin ounjẹ ọsan ati alẹ, ounjẹ meji ni a ṣe, ni akọkọ eyi ti o nilo lati jẹ 150 giramu ti warankasi, ati ninu 200 giramu ti warankasi kekere (o yẹ ki o jẹ ọfẹ). Fun alẹ, gilasi kan ti kefir pẹlu ọra kekere kan ti mu yó. Ni laarin awọn ounjẹ, o tun tọ mimu nipa 1,5 liters ti omi ni ojojumo.
Ijẹ yii jẹ doko gidi, nitori nitori aini awọn carbohydrates, ara n mu awọn ipara jẹ ohun elo agbara. Ni akoko kanna, o fẹrẹrẹ ko ni oye ti ebi, eyi ti o fun laaye lati ṣe itọju akoko ti a beere.
Tun lẹẹkan lọ yi onje yẹ ki o wa ni lilo ko sẹyìn ju osu mẹta lẹhin ti iṣaaju lọ. Ati lẹhin eyi o nilo lati jẹ diẹ ẹ sii ati awọn ẹfọ diẹ ẹ sii, ati awọn ounjẹ lati awọn ounjẹ, lati ṣe agbekalẹ fun awọn ọja ti awọn carbohydrates. Ni akoko kanna, o nilo lati jẹun 5 tabi 6 ni ọjọ kan.
Similar articles
Trending Now